Grad Opatija
Službene stranice

Šimširov moljac počeo ugrožavati opatijske parkove

Šimširov moljac počeo ugrožavati opatijske parkove

Datum: 25.8.2014.

Šimširov moljac ( Cydalima perspectalis) nova je vrsta štetočine koja već neko vrijeme ugrožava ukrasno bilje u Hrvatskoj, a sudeći po onome što su ovih dana uočili i djelatnici Parkova počeo je ugrožavati i opatijske parkove.  Radi se naime, o invazivnoj vrsti štetočine koja napada šimšir, a porijeklom je iz Azije. U  Europi su ga najprije registrirali u Njemačkoj 2006. godine, a potom je njegova pojava uočena i i u nizu drugih europskih zemalja. Pretpostavlja se da je unesen sa sadnicama šimšira iz Kine, a u Hrvatskoj je prvi put zamijećen 2012. godine i to u Istri. Znatne štete pričinjava i u varaždinskoj županiji, a ovih kolovoških dana postao je problem s kojim su se suočili i djelatnici Parkova. A kako šimširov moljac ne predstavlja samo opasnost za zelenilo u parkovima, već može ugroziti i hotelske i privatne okućnice, to svi oni koji posjeduju ukrasni grm šimšira ( Buxus sempervirens), trebaju obratiti posebnu pozornost. Naime, ovog je štetočinu potrebno uočiti mnogo prije nego što vanjski listovi počinju propadati i gubiti zelenu boju, budući on ovo ukrasno bilje najprije napada iz njegove unutrašnjosti. Kada se uoče vanjski znaci često za spašavanje šimšira bude  kasno. Kako je riječ o ukrasnom grmlju, za koje mnogi domaći ljudi koriste i izraz busol, i koje je i ne samo u Hrvatskoj, već i u mnogim drugim zemljama  važna horikulturalna biljka, to su u Parkovima već započeli s mjerama suzbijanja šimširovog moljca. 

Voditeljica stručnih poslova Hermina Brajković ističe, da su nakon što su na oštećenim grmovima uočene gusjenice na osnovu kojih je utvrđeno da se radi o šimširovom moljcu, pristupili  njihovom mehaničkom i kemijskom uništavanju. Ovog tjedna započet će i s njihovim daljnjim suzbijanjem i to korištenjem  sredstava koja su registrirana  za primjenu na ukrasnom bilju, kao i za ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Kaže  i da pojava šimširovog moljca nije primijećena samo u  u opatijskim parkovima Angiolini, Svetom Jakovu i Margariti, već i u nekim drugim dijelovima Grada Opatije, a uočen je i na lovranskom području. Napominje, da su Parkovi započeli s mjerama suzbijanja šimširovog moljca, međutim, i svi ostali koji posjeduju šimšir trebali bi obaviti njegovu kontrolu i ukoliko uoče ovu štetočinu što prije pristupiti daljnjim mjerama za njegovo suzbijanje.

Naime, kako ističe dr.sc. Dinka Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta šimširov moljac je nova vrstu štetočina u Hrvatskoj,i predstavlja ozbiljnu prijetnju starima povijesnim vrtovima i parkovima, budući se u njima stoljećima šimšir sadio kao ukrasna biljka. Ističe i da šimširov moljac pripada jednoj vrsti leptira  iz porodice  Crambidae. Leptir odlaže jaja s donje strane šimširovog lista, iz kojih nastaju  mlade gusjenice  zeleno –žute boje s crnom glavom. Odrasle gusjenice  postaju zelene, i dobivaju  karakteristične debele crne pruge , te tanke bijele  na kojima se onda na leđnoj strani nalaze crne točke. Raspon  krila leptira doseže do četiri centimetra.  Pojašnjava i da biologija ovog štetnika u Europi još nije dovoljno poznata, a na grmove šimšira  gusjenice se mogu okomiti već u ožujku, i s  njegovim jedenjem nastaviti sve do listopada. Nakon prezimljavanja u stadiju gusjenice ovaj štetnik svoj daljnji razvoj nastavlja u proljeće. Jedna gusjenica tijekom svog razvoja može pojesti do četrdeset i pet listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina,  što dovoljno govori o njihovoj masovnosti i štetnosti.