Grad Opatija
Službene stranice

Predsjednici Vlada Austrije, Slovenije i Hrvatske iz Opatije poručili: Želimo ulaganja koja će generirati pametan, održiv i uključiv rast

Datum: 10.12.2014.

Premijeri Werner Faymann, Miro Cerar i Zoran Milanović boravili su jučer u Opatiji, gdje su održali trilateralni sastanak.  Premijera MIlanovića dočekao je gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić, a hrvatski je premijer pred Umjetničkim paviljonom Juraj Šporer dočekao svoje goste - premijere Slovenije i Austrije, te je u Šporeru kasnije i održan sastanak. Sva tri premijera upisala su se u Zlatnu knjigu opatijskih gostiju.  Po okončanju sastanka, premijeri su se sa svojim suradnicima u pratnji Lungomarem uputili do Ville Angioline, gdje su ih čekali predstavnici medija, te održali  i konferenciju za novinare.

 

Premijeri su jučer prihvatili zajedničku izjavu u kojoj naglašavaju važnost redovitih sastanaka radi daljnjeg snaženja odlične suradnje na raznim pitanjima od regionalnog i europskog  značaja. Ponajprije su se usredotočili na pitanja od zajedničkog interesa i mogućih zajedničkih pristupa temama o kojima će u prosincu raspravljati Europsko vijeće.


S obzirom na novi sastav Europske komisije, premijeri čvrsto podupiru obnovu Europske unije na bazi  Programa za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene u  deset političkih područja koja taj program obuhvaća.

Predsjednici Vlada Austrije, Slovenije i Hrvatske poseban naglasak stavljaju na važnost ulaganja koje će generirati pametan, održiv i uključiv rast te na Europski investicijski plan koji je u studenom predstavio predsjednik Europske komisije.

Imajući u vidu potrebu stvaranja novih radnih mjesta, osobito za mlade ljude, svi napori moraju se usredotočiti na smanjenje investicijskog jaza među državama članicama, osobito poticanjem ulaganja u stratešku infrastrukturu, istraživanje i inovacije. S obzirom na poplave koje sve češće pustoše ovaj dio Unije, istaknuli su posebnu važnost ulaganja koje će smanjiti opasnosti od poplava.

Tražeći  potporu procesu proširenja potvrđenog na posljednjem trilateralnom sastanku, premijeri su pohvalili visoku dinamiku regionalne suradnje i naglasili važnost daljnjih procesa pomirbe. Uzimajući u obzir da su posljedice ratova u regiji još prisutne, predsjednici Vlada podvukli su potrebu odgovarajućih reakcija u slučajevima neprihvatljivog govora mržnje.


Premijeri su pozdravili dodjelu statusa kandidata za članstvo u Europskoj Uniji Albaniji, kao i njezinom napretku u provođenju reformi. Predsjednici Vlada također su podcrtali važnost zadržavanja fokusa na Makedoniji i potrebi daljnjih razgovora o mogućim putevima napredovanja. Istaknuta je i važnost  potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom što je prije moguće, što bi dalo novi zamah reformama. Predsjednici Vlada pozivaju na obnavljanje dijaloga između Beograda i Prištine odmah po uspostavljanju nove Vlade u Prištini.  Premijeri su pozdravili i postignuti napredak u pregovorima o pridruživanju Crne Gore te ohrabruju na daljnje reforme i napredak u ispunjavanju potrebnih uvjeta. Što se tiče Srbije, predsjednici Vlada podržali su njezin daljnji napredak na putu proširenja. Isto tako,  potiču na usvajanje akcijskih planova potrebnih za otvaranje poglavlja u području pravosuđa i osnovnih ljudskih prava.

Premijeri su podržali novi pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini, koji će toj zemlji omogućiti otvaranje procesa na novoj osnovi, bez snižavanja sveukupnih mjerila i iz pasivne je promaknuti u aktivnu kondicionalnost. To bi mogao biti odlučujući čimbenik u davanju potrebnog impulsa za ponovno započinjanje reformskog procesa i osiguravanja boljeg funkcioniranja institucija u Bosni i Hercegovini.

Na konferenciji za medije nakon sastanka, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović je izjavio: „Razgovarali smo i o energetici te o činjenici da je prije nekoliko dana objavljeno da projekt Južni tok, kao jedan od alternativnih važnih izvora dobave plina u srednju Europu, otpada“, kazao je hrvatski premijer Zoran Milanović dodavši da smo, iako je poznato da Hrvatska jedan dobar dio plina proizvodi sama, „jako zainteresirani da budemo točka transfera energenata prema Srednjoj Europi“. Pojasnio je da, u tom smislu, a u vidu budućeg naftovoda koji ide iz Azerbajdžana, dakle Transjadranskog naftovoda, „potencijali ovog kraja, Krka, za budući terminal ukapljenog plina LNG-a i Hrvatskoj i našim partnerima iz Srednje Europe stoje na raspolaganju“.

Osvrnuvši se na ostale teme sastanka, predsjednik Vlade Milanović  kazao je da je riječ o temama koje prolaze svaki put te će prolaziti i ubuduće jer je ovakva vrsta dijaloga između triju prijateljskih zemalja nešto što se mora nastaviti njegovati. Na novinarsko pitanje slaže li se s izjavom slovenskog premijera Cerara da je dug hrvatskih poduzeća prema Ljubljanskoj banci zapravo veći od deviznih uloga štediša, premijer Milanović podsjetio je da je Europski sud za ljudska prava donio presudu i da su rokovi poznati.

„Što se tiče hrvatskih poduzeća koja su kreditno surađivala s ondašnjom Ljubljanskom bankom i njihovog eventualnog duga, pravni sljednik ondašnje Ljubljanske banke, ima, pretpostavljam, sve mogućnosti i prava da taj dug utuži“, dodao je premijer Milanović te naglasio da za to, s obzirom na pravni karakter tih poduzeća, ne odgovara hrvatska država te da to nije pitanje državne politike.

Na novinarski upit trima premijerima zbog čega misle da je novi europski investicijski plan ostvariviji od dosadašnjih te premijeru Zoranu Milanoviću postoji li na listi danas objavljenih 77 projekata, koje je Hrvatska predložila za taj plan, neki projekt na koji Vlada stavlja poseban naglasak i za koji postoji realnija mogućnost ostvarenja, predsjednik Vlade Milanović je kazao:  „Pitali ste zašto svatko pojedinačno mislimo da će plan ovoga puta uspjeti. To je pitanje koje morate postaviti predsjedniku Europske komisije Junckeru. Mi želimo da plan uspije, to je drugačija perspektiva, ali mi taj plan nismo koncipirali. Možemo ga samo komentirati i ja ga komentiram kao nešto što je dobrodošlo. Naravno, za Hrvatsku je glavni kriterij uspješnosti u očekivanju konkretnijih elemenata ovog plana, pitanje koliko će Hrvatska uspjeti realizirati sredstava koja joj redovno stoje na raspolaganju, kroz aktualno proračunsko razdoblje EU, financial perspective. Ukoliko budemo sto posto uspješni bit ćemo sjajni, a svaki postotak manje, odbija se od ocjene. Ne znam je li ikad itko uspio iskoristiti sve", rekao je premijer Milanović i nastavio „Dakle, Hrvatskoj stoje velika sredstva na raspolaganju kroz redovne izvore, a iz novih programa što god uspijemo iskoristiti  – svaki je euro dobrodošao. Europa je šest godina nakon početka krize, definitivno zapala u stagnaciju, čak se ne mora raditi o recesiji, to je stagnacija u kojoj se previše pažnje polaže na tvrdu štednju po svakoj cijeni. Jesam za štednju, sljedeće godine ćemo, siguran sam, tako smo i projicirali, napraviti vidljive uštede, možda već i ove godine.  Ali, Europa treba više poticaja, treba više potrošnje. Pričali smo o tome kako se u nekim situacijama u novoj povijesti činilo da su neke stvari toliko skupe da se u njih ne isplati ulagati. Recimo, njemačko ujedinjenje je vrlo skupa stvar, ali to je veće od novca.  Hrvatske autoceste koje nas i danas financijski opterećuju, skupe su, ne možemo  ih dovoljno puniti tokom cijele godine, jer nas nema dovoljno, a nema ni turista, ali bez njih ne bi bilo 12 mil. turista, ne bi bilo 7 ili 8 milijardi eura prometa, ne bi bilo 75. mil. noćenja u Hrvatskoj. Sve ima svoju cijenu, treba ulagati jer bez ulaganja nema razvoja. I zato, pozdravljam tu inicijativu, na kojem god se iznosu ona zaključila, svaka milijarda je dobrodošla“.

Na upit slovenskog novinara o transnacionalnosti projekata Junckerova plana s obzirom na to da slovenske autoceste ne osiguravaju povezanost Europe i Balkana, dok ih je Hrvatska izgradila do svoje granice, te predstavlja li to izvjesnu transportnu frustraciju za Hrvatsku, premijer Milanović je kazao: „Nema razloga za frustraciju. Mi smo imali svoju prometnu i cestovnu 'egzaltaciju'   prije desetak godina, to smo napravili svojim sredstvima, odnosno novcem i kreditima na jedan dosta skup način, ali drugog nije bilo,  tako da taj novac sad ne moramo tražiti od Europske unije, ali ćemo se kandidirati za druge projekte. Hrvatska i Slovenija su solidno povezane; svojevremeno se prigovaralo da Slovenija ne gradi autocestu od Macelja i Maribora na Šentilj, no ta je cesta u međuvremenu napravljena, skoro cijela, još nije napravljeno deset kilometara, ali to je praktički povezano, dakle tih prigovora, ako smo ikada imali pravo na njih, jer to je slovensko rješenje, nije naše, Slovenija je to napravila.  Ovdje od Pasjaka prema Ljubljani još 39 kilometara je obična cesta, drugo je autocesta. Naše veze su dobre, nemamo razloga za frustraciju. U  skladu s tim, imamo luke koje na neki način konkuriraju, ali mogu biti i komplementarne, s obzirom na određene vrste tereta, recimo jedne kapacitete ovdje u Rijeci, na Zagrebačkoj obali koja će imati gat, odnosno luku duboku preko dvadeset metara.  U Kopru je to nešto manje, što ne znači da je to lošija luka, to je trenutno prometnija luka od Rijeke i puno je u nju ulagano. I tu također postoji prostor za razumnu suradnju, a ne za slijepu kompeticiju koja na kraju može nanijeti štetu jednima i drugima. Rijeka može neke stvari koje Koper, zbog geografskih osobina neće moći, Koper može neke stvari koje Rijeka ne može, neće moći ili nema interesa da u njih ulaže", zaključio je predsjednik Vlade Zoran Milanović.

Izvor: https://vlada.gov.hr/