ListOpatija 199 - page 11

N
edavno objavljene slike
u novinama, na kojima je
u opatijskom kontejneru
pronađena velika količi-
na hrane sa isteklim rokom traja-
nja, izazvale su poprilične reakcije
javnosti. Bacanje hranje odnosno
sve veća količina uništene hrane
posljedica je masovne proizvod-
nje hrane od koje čak 1,3 milijarde
tona u svijetu se godišnje baci.
U postocima, baca se gotovo 45
posto ukupno proizvedenog voća
i povrća, 35 posto ribe i morskih
plodova, 30 posto žitarica, 20 po-
sto mliječnih proizvoda i 20 posto
mesa. Podaci govore i kako se 30
posto svjetskog poljoprivrednog
zemljišta koristi za proizvodnju
hrane koja će završiti u smeću.
Istovremeno, više od 20 tisuća
djece mlađe od 5 godina, umire
svakog dana od gladi. Monetarna
vrijednost bačene hrane u
Hrvat-
skoj
iznosi godišnje ukupno oko
tri
milijarde kuna
, a godišnje sva-
ka osoba u prosijeku baci hranu u
iznosu od gotovo tisuću kuna.
Na tu temu je u Europskom
tjednu smanjenja otpada, krajem
studenog prošle godine, u Villi
Antonio u organizaciji Platforme
Mreža hrane, opatijskog Žmer-
ga, Udruge gradova i Europskog
socijalnog i gospodrskog odbora
organizirana Međunarodna kon-
ferencija
Inovacije kreću odozdo
– lokalni modeli sprečavanja ba-
canja hrane
. Cilj konferencije je
bio, na političkoj razini, osvijestiti
problem bacanja hrane kao soci-
jalni i ekološki ali i gospodarstveni
problem. Usprkos činjenici da je u
mnogim zemljama EU, donacija
hrane oslobođena PDV-a,  donaci-
je proizvođača hrane i trgovačkih
lanaca, nisu povećane.
Na konferenciji su sudjelovali
hrvatski i europski političari, ak-
tivisti i gospodarstvenici koji su
izdvojili dobre prakse u poticanju
lokalne i regionalne inovacije.
Članica Europskog parlamenta i
posebna izvjestiteljica za bacanje
i sigurnost hrane,
Biljana Borzan
,
naglasila je kako je u procesu
izrade izvješća o stanju u EU koji
će biti gotov sredinom iduće godi-
ne. Iako ono neće imati zakonsku
snagu, nekakve mjere će se mora-
ti poduzeti budući se od ukupno
HRANA
U KONTEJNERU
proizvedene hrane, gotovo treći-
na baca, dok svakom četvrtom
građaninu prijeti siromaštvo. Na
godinu se preko 89 milijuna eura
neprodane hrane odlaže na odla-
galištima, a u Hrvatskoj čak 400
tisuća tona od čega 52 posto iz
domaćinstava.
Moderatori konferencije
Ma-
rina Škrabalo
i
Igor Bajok
dopri-
njeli su odličnoj diskusiji među
govornicima i panelistima, pa je
tako glavni tajnik Vlade Republike
Ivan Jurešić
iz poduzeća Po-
nikve Eko otok Krk d.o.o. predsta-
vio je IVO koncept (izbjegni, vred-
nuj, odloži), praksu prikupljanja
biootpada na pragu te koliko to
utječe na količinu otpada na od-
lagalištu Treskavac na otoku Krku
i kompostiranju kao zadnjem ko-
raku u području bacanja hrane, u
sklopu njihova odlagališta.
Valja istaknuti mnogobrojnu
delegaciju Crvenog križa Opatija
koje je predstavila napore koje ula-
žu u Market za potrebite građane
kako bi najugroženijima priuštili
najosnovnije a svoje police pune
doniranom hranom. Iz Udruge
Žmergo predstavili su svoje pro-
jekte koji se dotiču ovog problema:
Ekološki sajam, kompostiranje,
ekološki vrtovi u školama i razne
edukacije i aktivnosti koje se po-
rovde u cilju osvještavanja građana
s ciljem promjena navika i zelenog
načina razmišljanja i djelovanja.
Helena Traub
iz Žmerga
pojasnila nam je kako, iako
hvalevrijedan opatijski model
marketa za potrebite građane
pri Crvenom križu,  kao primjer
spriječavanja bacanja hrane, još
uvijek treba puno bolje zaživjeti
u potpunosti i to dijelom zbog
nešto zahtjevnije procedure i do-
datne administracije, a dijelom
zbog nedovoljno razvijene svije-
sti svih sudionika u procesu. No,
s obzirom na nastojanja, kazala
je, vjeruju i nadaju se skorom su-
stavnom i kontinuiranom snab-
djevanju istog.
Za sve sudionike konferencije,
u suradnji s Ugostiteljskom ško-
lom Opatija, pripremljen je ručak
od namirnica pred istekom roka
što je oduševilo sve sudionike
konferencije.
Mogućnosti razvoja
takvog i sličnih projekata za do-
brobit zajednice su neograničene,
zaključila je Traub.
Akcija kompostiranja koje Žmer-
go provodi već gotovo 20 godina,
jedan je od oblika smanjenja otpada
na odlagalištima i korisnijeg uprav-
ljanja otpadom od hrane​, a dobrobiti
kompostiranja stvaranjem humusa
u vlastitom dvorištu su ekonomske i
ekološke. Putem projekata, kazala je
Traub, u suradnji i s Gradom Opatija,
Žmergo je organizirao godinama ra-
dionice za građane te su podijeljeni
komposteri koji se i danas koriste. In-
teres u javnosti za kompostiranje po-
stoji i treba nastaviti s radom u tom
smjeru. Osim toga, prema njenim
riječima, Žmergo već 7 godina orga-
nizira Ekološki sajam Opatija, te je
organizirao i potaknuo, u suradnji sa
organizacijom ZMAG, osnivanje Gru-
pe solidarne razmjene “Pod Učkun”.
Navedenim je omogućena direktna
kupovina od proizvođača, kao i plan-
ska sadnja malih poljoprivrednika.
Direktnom razmjenom se smanjuje
stvaranje nepotrebnog otpada su-
višne ambalaže kao i bacanje hrane.
Ž​mergo nastavlja s organizacijom
ekološkog sajma i u 2017 s nagla-
skom na zero waste komponentu. I
u ovoj godini provodit će se radionice
kompostiranja u školama, te se na-
stavlja pružati podrška u pokretanju
ekološkog vrta u PŠ Veprinac.
f
Piše
Irena Bistričić Vuković
Slovenije
Tadej Slapnik
govorio o
odluci Slovenije da se prebaci na
proces kružnog gospodarstva,
budući će ionako uskoro doći do
fizičkih granica razvoja i primarno
je prirodne resurse očuvati, kako
bi ostali i za sljedeće generacije.
On je istaknuo kako je u Sloveniji
stvorena šira platforma u koju su
uključene organizacije civilnog
društva i gospodarstvenici kako
bi zajedno našli riješenja.
Mindaugas Maciulevičius
iz
Europskog gospodarskog i soci-
jalnog odbora, i izvjestitelj o Održi-
vijim sustavima hrane prezentirao
je rad i suradnju unutr ovog odbo-
ra te modele koji mogu pridonijeti
riješavanju ovog problema. Među
ostalim, kazao je kako se i pona-
šanje pojedinaca mora promije-
niti i usmjeriti ka održivoj potroš-
nji koja podrazumjeva razumno
kupovanje i ne bacanje hrane iz
hladnjaka.
Vedran Horvat
iz Instituta za
političku ekologiju iz Zagreba pro-
pitivao je pravednost i raspodjelu,
Urša Zgojnik
iz udruge Ekologi
brez meja govorila je o cirkular-
noj ekonomiji Slovenije, dok su
Đana Pahor
iz Hrvatske obrtnič-
ke komore i prof.
Vidoje Vujić
iz
Hrvatske gospodarske komore
govorili  o problematici poduzet-
nika koji nailaze na probleme kod
doniranja ili smanjenja količine
bačene hrane.
NIKOLA TURINA
siječanj-veljača 2017.
|
LIST OPATIJA
11
RASPRAVE
1...,2,3,4,5,6,7,8,9,10 12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,...40
Powered by FlippingBook